NAROD ODLUČUJE

Građanska inicijativa

Koliko vlastima treba da prebroji potpise od 13. 6. 2018. kada su predani Saboru?

Donacije

Naziv

Udruga Narod odlučuje
Ladislava Štritofa 10
10000 Zagreb
OIB 15787599276

Podatci za uplatu

IBAN: HR9223600001102689767

SWIFT: ZABA HR 2X (za uplate iz inozemstva)

Naziv i adresa banke

Zagrebačka banka d.d.
Trg bana Jelačića 10
10000 Zagreb, Hrvatska

Šest mjera za pravedniji izborni sustav

Tri preferencijska glasa bez praga

Prema trenutnom izbornom sustavu birač može, ali i ne mora, koristiti jedan preferencijski glas, ali njegov preferencijski glas je ograničen pragom od 10% ukupnih glasova liste.
To znači da čak i kad pojedini kandidat ima najveći broj preferencijskih glasova na cijeloj listi – ako taj broj preferencijskih glasova ne iznosi najmanje 10% ukupnog broja glasova koje je dobila cijela lista, taj kandidat neće ući u Sabor, već će to biti omogućeno onim kandidatima koje je predsjednik stranke stavio na prva mjesta te liste. Stoga se predlaže ukidanje praga od 10% i uvođenje tri preferencijska glasa svakog birača.
Time će se ponovno uspostaviti ustavno načelo neposrednosti biranja. Poredak osvojenih mandata nakon glasovanja zaista će odgovarati stvarnom broju glasova koje je pojedini kandidat i dobio od svojih birača.
Time će se onemogućiti politički klijentizam i nepotizam, a legitimnost vlasti uspostavit će se kroz neposredniju volju naroda iz kojeg ona i proizlazi.

Pravedniji raspored izbornih jedinica

Trenutačno postoji velik otklon u broju birača iz različitih izbornih jedinica. U postojećim granicama izbornih jedinica odstupanje u „vrijednosti“ pojedinog glasa iznosi čak do 30%. Ustavni sud je 2010. upozorio da je zbog učestalih promjena u populaciji nužno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama, pri čemu je naglasio važnost poštivanja granica postojećeg teritorijalnog ustroja. Od 10 izbornih jedinica, samo njih tri – 3., 4. i 5. – trenutačno poštuju teritorijalni ustroj.
Iz toga proizlazi da je 70% izbornih jedinica složeno umjetno, što pak upućuje na izborni inženjering.
Zato se predlaže da izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija. Također da se u svakoj izbornoj jedinici u RH bira najmanje 15 zastupnika. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se između izbornih jedinica na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u RH, čime će se omogućiti znatno veća jednakost biračkog prava u svakoj izbornoj jedinici. Na taj će način zakonodavac moći složiti šest, najviše sedam izbornih jedinica koje će imati logičnu, teritorijalnu zaokruženost.

Elektroničko i dopisno glasovanje

Dopisno (poštom) i elektroničko glasovanje (internetski) omogućit će da svi državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo glasa mogu jednako sudjelovati u glasovanju, sukladno 45. čl. Ustava RH prema kojem „hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo”.
Posebno će to utjecati na ostvarivanje jednake mogućnosti glasovanja onih državljana kojima je glasovanje otežano iz zdravstvenih razloga, onih koji nemaju prebivalište u RH te onima koji su se na dan izbora zatekli izvan RH.
Prema trenutnom izbornom sustavu više od 800 000 državljana RH trajno nema jednako pravo na glasovanje. Oni se moraju prethodno registrirati za glasovanje, a onda organizirati i sami platiti put do diplomatskih predstavništava RH kao jedinim mjestima u kojima je omogućeno glasovanje.
Hrvatska je među 11 od 47 država članica Vijeća Europe u kojima ovakvo glasovanje nije omogućeno.

Sniženje općeg izbornog praga na 4%

Zbog praga od 5% (u većini država EU prag je 3-5%) oko 25% glasova birača u RH„propada“ i dodjeljuje se nekoj od velikih stranaka.
Zato se predlaže smanjivanje izbornog praga u hrvatskom izbornom sustavu s 5% na 4%, što je vrlo blago smanjenje koje bi trebalo doprinijeti većoj razmjernosti sustava, boljoj i pravednijoj predstavljenosti svih političkih opcija u Hrvatskom saboru te manjem postotku tzv. „propalih“ glasova, tj. onih glasova koje su birači povjerili političkim opcijama koje ne prijeđu izborni prag.
Naše analize pokazuju da ova korekcija izbornog praga u okolnostima smanjenog broja izbornih jedinica i broja zastupnika, neće značajno povećati broj stranaka koje ulaze u Hrvatski sabor.
Uz predloženo smanjenje broja zastupnika i izbornih jedinica, ovo sniženje praga zapravo zadržava gotovo iste mogućnosti za ulazak u Sabor.

Smanjenje broja saborskih zastupnika

Predlaže se smanjenje broja zastupnika za 25%, tj. s trenutno maksimalnih 160 na maksimalno 120, odnosno na raspon od 100 do 120 zastupnika. Prvi cilj je racionalizacija troškova: ukupna godišnja proračunska ušteda sa samo 40 zastupnika manje iznosila bi od 23 do 34,500 milijuna kuna godišnje. Drugi je cilj postići optimalan odnos broja zastupnika i broja stanovnika. Komparativna istraživanja pokazuju da prenizak omjer zastupnika po stanovništvu može voditi nestabilnijem političkom sustavu u kojem se češće javljaju nepoželjni politički izričaji, dok previsok omjer dovodi do nepotrebnih kako izravnih, tako i neizravnih troškova, veća je tendencija izglasavanja prevelikog broja zakona i odluka, znatno je složenija i veća mogućnost utjecaja politike na tržišno natjecanje te se općenito stvara bitno viša propusnost za političko lobiranje u gospodarstvu, kao i za samu korupciju.

Ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Trenutni izborni sustav nepravedan je za saborske zastupnike koji nisu predstavnici manjina.Zastupnici manjina imaju višestruko manji legitimitet (potreban broj glasova za ulazak u Sabor) te ulaze u Sabor kroz tzv. „rezervirane mandate“.
Njihov povlašteni položaj u Saboru opravdan je potrebom posebne zaštite interesa pripadnika nacionalnih manjina, radi čega su prvenstveno i izabrani.
No, posve neovisno o pitanjima koja su relevantna za manjine, učestala je praksa neskrivene političke trgovine manjinskim mandatima pri formiranju Vlade, a o kojima može ovisiti i ukupna stabilnost Vlade.
S obzirom da zastupnici manjina glasaju i za donošenje državnog proračuna, predstavnici manjina u trajnoj su poziciji neprirodne moći političkog lobija za svoje proračunske zahtjeve pod cijenu očuvanja Vlade.
Pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru imaju dvadeset i dvije nacionalne manjine te ih, neke samostalno a neke zajednički, prema trenutačnoj zakonskoj odredbi u Hrvatskom saboru predstavlja ukupno osam zastupnika.
S prijedlogom drugog referendumskog pitanja“, nacionalne manjine zadržale bi sva prava koja su im zajamčena 15. člankom Ustava RH: i dalje će imati svoje posebno biračko pravo, a zastupnici tzv. „rezervirane mandate“.
Takvi mandati danas postoje samo u osam neeuropskih zemalja i tri europske zemlje: Sloveniji, na Kosovu i u Hrvatskoj. Predlaže se da im se dopusti glasovanje o svim nadležnostima Hrvatskog sabora, osim pri glasovanju o Vladi i o državnom proračunu.
Hrvatska je jedina država na svijetu koja za sve svoje nacionalne manjine ima posebnu izbornu jedinicu.
Ovakvim prijedlogom Hrvatska bi i dalje ostala u samom vrhu po proporcionalnoj zastupljenosti nacionalnih manjina u parlamentima zemalja članica EU.

O nama

„Narod odlučuje“ je inicijativa građana koji žele referendumom osigurati pravedniji izborni sustav u Hrvatskoj. Promjena načina biranja naših političkih predstavnika ključna je za promjenu načina na koji se Hrvatskom upravlja. Posljednji primjer neodgovornosti saborskih zastupnika prema biračima koji su ih izabrali, ratifikacija je Istanbulske konvencije. Ali primjera je mnogo. Tako građani Slavonskog Broda već 9 godina udišu zrak koji je među najzagađenijima u Europi – bez ikakvih pomaka u rješavanju tog problema. Mladi ljudi se u desecima tisuća iseljavaju iz Hrvatske i kao glavni razlog navode besperspektivnost – osjećaj da u Hrvatskoj ne mogu uspjeti svojim radom i svojim sposobnostima. Jedna od ključnih kočnica gospodarskog razvoja u Hrvatskoj je korupcija – zapošljavanje i dodjeljivanje poslova po vezi, neodgovorno trošenje javnog novca na političku trgovinu, umjesto za opće dobro. Više od 100 000 trgovaca radi nedjeljom, a da za to najčešće nisu plaćeni – zato što Vlada ne želi osigurati njihovu zakonsku zaštitu, po uzoru na druge države EU. Referendumom želimo osigurati pravedniji izborni sustav - sposobne, a ne podobne zastupnike; političare odgovorne biračima, a ne političkim kastama i/ili interesnim lobijima.

Trenutačni izgled i broj izbornih jedinica

I. izborna jedinica

I. izborna jedinica obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije te dio centra i zapada Grada Zagreba i to:
– sjeverozapadni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Pušča, Zaprešić,
– dio centra i zapada Grada Zagreba: Voćarska, Petrova, Ribnjak, Hrvatskih narodnih vladara, Antona Bauera, Matko Laginja, Pavao Šubić, Kralj Zvonimir, Petar Krešimir IV., Knez Mislav, Eugen Kvaternik, Maksimirska naselja, Ružmarinka, Peščenica, Šestine, Mlinovi, Gračani, Markuševec, Vidovec, Remete, Bukovec, Kozjak, Maksimir, Dobri Dol, Dinko Šimunović, Mašićeva, Dotršćina, Ban Keglević, Petar Zrinski, Stjepan Radić, Kraljevac, Ivan Kukuljević Sakcinski, Tuškanac, Gornji Grad, Nova Ves, August Cesarec, Zrinjevac, Cvjetni trg, Andrija Medulić, Ante Topić Mimara, Petar Svačić, August Šenoa, Gupčeva Zvijezda, Medveščak, Šalata, Samoborček, Podsused, Gornji Stenjevec, Perjavica-Borčec, Gornje Vrapče, Vrapče-centar, Vrapče-jug, Gornja Kustošija, Kustošija-centar, Sveti Duh, Medvedgrad, Šestinski Dol, Jelenovac, Matija Gubec, Rudeš, Ante Starčević, Ljubljanica, Ciglenica, Pongračevo, Nikola Tesla, Stara Trešnjevka, S.S. Kranjčević, Antun Mihanović, Bartol Kašić, Horvati-Srednjaci, Knežija, Trnjanska Savica, Martinovka, Poljane, Miramare, Cvjetnica, Marin Držić, Trnje, Cvjetno naselje, Veslačko naselje, Savski kuti, Staro Trnje, Hrvatskog književnika Mile Budaka, Sigečica.

II. izborna jedinica

II. izborna jedinica obuhvaća istočni dio Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačku županiju, Bjelovarsko-bilogorsku županiju i istočni dio Grada Zagreba i to:
– istočni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, Preseka, Rakovec, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec,
– područje Koprivničko-križevačke županije u cijelosti,
– područje Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti,
– istočni dio Grada Zagreba – naselja na području Sesveta: Adamovec, Belovar, Blaguša, Budenec, Cerje-Sesvete, Dobrodol, Drenčec, Dubec, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Gajišće, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goranec, Jelkovec, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kobiljak, Kučilovina, Kućanec, Luka Sesvete, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Novo Brestje, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec,
Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete-Centar, Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Soblinec, Staro Brestje, Šašinovec, Šija Vrh, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Žerjavinec, i naselja na dijelu područja Dubrava: Trnovčica, Studentski Grad i Poljanice, Granešina, Dankovec, Miroševac, Oporovec, Granešinski Novaki, Zeleni Brijeg, Čulinec, Stari Retkovec, Klaka, Dubrava-središte, Gornja Dubrava, Ivan Mažuranić, Novi Retkovec, Donja Dubrava, 30. svibnja 1990., Čučerje, Branovec-Jalšovec, Novoselec.

III. izborna jedinica

III. izborna jedinica obuhvaća Krapinsko-zagorsku županiju, Varaždinsku županiju i Međimursku županiju i to:
– područje Krapinsko-zagorske županije u cijelosti,
– područje Varaždinske županije u cijelosti,
– područje Međimurske županije u cijelosti.

IV. izborna jedinica

IV. izborna jedinica obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju i Osječko-baranjsku županiju, i to:
– područje Virovitičko-podravske županije u cijelosti,
– područje Osječko-baranjske županije u cijelosti.

V. izborna jedinica

V. izborna jedinica obuhvaća Požeško-slavonsku županiju, Brodsko-posavsku županiju i Vukovarsko-srijemsku županiju, i to:
– područje Požeško-slavonske županije u cijelosti,
– područje Brodsko-posavske županije u cijelosti,
– područje Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti.

VI. izborna jedinica

VI. izborna jedinica obuhvaća jugoistočni dio Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačku županiju i jugoistočni dio Grada Zagreba i to:
– jugoistočni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Orle, Pokupsko, Rugvica, Velika Gorica,
– područje Sisačko-moslavačke županije u cijelosti,
– jugoistočni dio Grada Zagreba: Volovčica, Folnegovićevo naselje, Donje Svetice, Bruno Bušić, Borongaj-Lugovi, Vukomerec, Ferenščica, Savica-Šanci, Žitnjak, Kozari Bok, Resnik, Kozari Putovi, Petruševac, Ivanja Reka, Trnava, Resnički Gaj, Kanal, Zapruđe, Utrine, Travno, Sopot, Siget, Sloboština, Dugave, Središće.

VII. izborna jedinica

VII. izborna jedinica obuhvaća jugozapadni dio Zagrebačke županije, Karlovačku županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije i južni dio Grada Zagreba i to:
– jugozapadni dio Zagrebačke županije – gradovi i općine: Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovina, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja, Žumberak,
– područje Karlovačke županije u cijelosti,
– istočni dio Primorsko-goranske županije gradovi i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo, Vrbovsko,
– zapadni, jugozapadni i južni dio Grada Zagreba: Gajnice, Stenjevec, Malešnica, Špansko, Prečko, Vrbani, Jarun, Gajevo, Trnsko-Krešimir Rakić, Kajzerica, Savski Gaj, Remetinec, Blato, Jakuševac, Hrelić, Sveta Klara, Botinec, Brebernica, Brezovica, Buzin, Demerje, Desprim, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drežnik Brezovički, Goli Breg, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće
Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ježdovec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Mala Mlaka, Odra, Odranski Obrež, Starjak, Strmec, Veliko Polje, Zadvorsko.

VIII. izborna jedinica

VIII. izborna jedinica obuhvaća područje Istarske županije i zapadni dio Primorsko-goranske županije, i to:
– područje Istarske županije u cijelosti,
– zapadni dio Primorsko-goranske županije – gradovi i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kostrena, Kraljevica, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Malinska – Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka, Vrbnik.

IX. izborna jedinica

IX. izborna jedinica obuhvaća Ličko-senjsku županiju, Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije i to:
– područje Ličko-senjske županije u cijelosti,
– područje Zadarske županije u cijelosti,
– područje Šibensko-kninske županije u cijelosti,
– sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije – gradovi i općine: Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget, Sinj, Trilj, Trogir, Vrlika.

X. izborna jedinica

X. izborna jedinica obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku županiju i to:
– južni dio Splitsko-dalmatinske županije – gradovi i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Lokvičići, Lovreč, Makarska, Milna, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci,
– područje Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti.

XI. izborna jedinica

XI. izborna jedinica:
Zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

XII. izborna jedinica

XII. izborna jedinica:
Pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu…
Ustav Republike Hrvatske (čl. 1)