• Home
  • Dok Vrhovni sud Aljaske priznaje potpise s pogreškama ako je namjera glasača jasna, Plenković ih odbacuje

Dok Vrhovni sud Aljaske priznaje potpise s pogreškama ako je namjera glasača jasna, Plenković ih odbacuje

Dok u Hrvatskoj svjedočimo kako Vlada Andreja Plenkovića čini sve što može da se spriječi referendum o promjeni izbornog sustava – ne dopuštajući uvid i reviziju navodno nevažećih potpisa i pri tome potpuno zanemarujući volju više od 400.000 građana, iz razvijene demokracije SAD-a dolaze primjeri kako vlast poštuje volju i namjeru birača.

Nedavno smo pisali o slučaju ručnog prebrojavanja glasova na Floridi gdje je temeljni kriterij valjanosti glasačkog listića bila volja birača, odnosno utvrđivanje njegove namjere. Sličan primjer dolazi nam iz druge savezne države SAD-a – Aljaske.

Na Floridi u nekoliko dana provjerili nepravilne potpise utvrđujući namjeru birača

Aljaska je na izborima za Senat 2010. godine izabrala senatoricu koja uopće nije bila na biračkom listiću, već su je glasači vlastoručno upisivali. Riječ je o senatorici Lisi Murkowski, koja Aljasku u Senatu predstavlja od 2002., a koju je u 2010. na republikanskim predizborima porazio Joe Miller, kandidat pokreta Tea Party i štićenik bivše guvernerke Aljaske, Sarah Palin.

Washington Times navodi da se Lisa Murkowski usprkos porazu na predizborima odbila povući iz utrke te se kandidirala kao “neovisna republikanka” koja je svoje birače pozvala da iskoriste zakonsku mogućnost da ime kandidata dopišu na glasački listić. Iako je prema anketama bila u zaostatku, Murkowski je za 4% glasova pobijedila ispred Millera i tako postala prva osoba nakon više od 50 godina koja je ušla u Senat, a nije bila na listiću, već su glasači prema zakonskoj mogućnosti, vlastoručno upisivali njezino ime i prezime.

Prilikom prebrojavanja glasačkih listića pojavio se mogući problem – točnost upisanih podataka, konkretno prezimena. Da bi “dopisani” glasovi bili proglašeni važećima, birači ime i prezime moraju napisati točno, a obzirom da se prezime Lise Murkowski, koje je poljskog porijekla, ne piše na Amerikancima posve razumljiv način, državne su vlasti najavile da će priznavati manje pogreške u pisanju, kao što su Murkowsky ili Murkovski.

Od ukupnih 101.091 glasova koliko ih je dobila Murkowski, prebrojavanjem glasačkih listića nevažećim je proglašeno samo njih 620, odnosno 0,6%, stoji u službenim izbornim rezultatima države Aljaska. Joe Miller nije priznao izborni rezultat jer je smatrao da se pravopisne pogreške u imenu i prezimenu kandidata ne smiju priznavati. Međutim, dana 10. prosinca 2010., Vrhovni sud Aljaske u Juneauu ustvrdio je da zakon i sudska praksa ne zahtijevaju savršeno pisanje, odnosno ispunjavanje glasačkih listića ako je namjera i volja glasača jasna, tvrdi portal Juneau Empire.

U slučaju Hrvatske i GI Narod odlučuje, Ministarstvo Lovre Kuščevića od 412.325 potpisa za prvo referendumsko pitanje nevažećim je proglasilo 40.581 potpisa odnosno 9,91%, a od 407.835 potpisa za drugo referendumsko pitanje nevažećim je proglasilo 40.666 odnosno 9,97%, prema proizvoljnim kriterijima provjere, ne mareći za volju birača i namjeru da se raspiše referendum o promjeni izbornog sustava.

Najstroži zakonski uvjeti za iniciranje referenduma

Iz Zakona o referendumu proizlazi kako je smisao upisivanja osobnih podataka u potpisnu listu utvrditi namjeru, odnosno volju birača da se raspiše referendum. Sukladno tome, manje pogreške u upisivanju podataka, kao što je upisivanje nadimka “Jozo”, umjesto imena “Josip” ili nečitkost prezimena, a da su ostali podaci čitki i slično, ne bi smjele biti diskvalifikatorni elementi. Međutim, premijer Plenković i ministar Kuščević ne mare za namjeru i volju građana, već su potpisi samovoljno odbacivani na temelju proizvoljnih kriterija u svrhu sprječavanja referenduma o promjeni izbornog sustava

Dok u SAD-u, zemlji razvijene demokracije, ne zahtijevaju savršeno upisane podatke na glasačkim listićima, već je cilj ustanoviti namjeru birača – u Hrvatskoj Vlada Andreja Plenkovića potpise s najmanjom pogreškom na potpisnoj listi odbacuje kao nevažeće. Odbacuje i one potpise za koji su birači osobno potvrdili da su ih dali – poput gospodina Zrne. Također, ista Vlada nije dopustila promatrače prilikom provjere potpisa, nije dopustila sudjelovanje predstavnika GI Narod odlučuje u Povjerenstvu koje je bilo zaduženo za provjeranje potpisa, nisu definirali jasne kriterije za valjanost potpisa kao što ih je GI Narod odlučuje tražila, a sada ne dozvoljava niti da se ostvari uvid i kontrola navodno nevažećih potpisa.

Sve to potvrđuje da hrvatski narod nema samo najstrože zakonske uvjete za iniciranje referenduma, već i to da trenutno uopće nema pravo na referendum, iako mu je ono zajamčeno ustavom, s obzirom da se ne poštuju namjera i volja hrvatskih birača.

 

Izvor: narod.hr

Foto: Snimka zaslona