• Home
  • Dr. Branko Smerdel: ‘Manjinci’ ne bi smjeli odlučivati o formiranju saborske većine ili Vlade

Dr. Branko Smerdel: ‘Manjinci’ ne bi smjeli odlučivati o formiranju saborske većine ili Vlade

Jedan od šest prijedloga jest osiguravanje da zastupnici manjina ne mogu glasovati o Vladi i proračunu. Taj prijedlog je postao predmet brojnih rasprava te neki akteri na političkoj sceni tvrde kako se tu radi o ukidanju prava manjina.

Ipak, do sada niti jedan stručnjak ustavnog prava nije ustvrdio kako su referendumska pitanja neustavna. Dapače, doc. dr. sc. Mato Palić je ekplicitno kazao kako su referendumska pitanja u skladu s Ustavom, a tek je Sanja Barić ustvrdila kako “kriterije za pokretanje referenduma treba postrožiti što zahtjeva upravo promjenu Ustava”.

Jedan od predstavnika građanske inicijative “Narod odlučuje” Zvonimir Troskot i sam se poziva pravnu te struku, konkretno na profesora Branka Smerdela.

“Gospodin Smerdel, eminentni ustavnopravni stručnjak također navodi da upravo u formaciji Vlade i formaciji proračuna Republike Hrvatske kada se koalira s nacionalnim manjinama dolazi do određenih koruptivnih djelovanja”, podsjetio je Troskot na sučeljavnju s GONG-ovom Jelenom Berković.

Doista, jedan od najvećih stručnjaka za ustavno pravo, profesor Branko Smerdel od 2009. godine govori kako je položaj manjinskih zastupnika takav da se nalaze u ulozi jezičca na vagi kada odlučuju o formiranju vlasti stoga u tome ne bi trebali sudjelovati, što je upravo u potpunosti u skladu s jednom od mjera građanske inicijative “Narod odlučuje”.

“Stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel ističe da se manjinama moraju garantirati sva moguća prava, ali da njihovi zastupnici ne bi trebali sudjelovati u formiranju Vlade. Ne bi se smjeli pojavljivati u ulozi jezičca na vagi koji odlučuje o tome tko će formirati vlast. U Njemačkoj u jednoj saveznoj državi danska manjina, jedina u Europi, uživa izbornu pozitivnu diskriminaciju, ali ona je samo jednom, u prvim poratnim izborima, svojim glasom presudila tko će vladati zemljom, što joj je njemačka javnost žestoko zamjerila. Nikada više nije ponovila tu pogrešku. Kod nas ni manjine, a ni glavne političke stranke uopće ne akceptiraju problem”, pisala je Jelena Lovrić u Jutarnjem listusada već davne 28.10.2009. godine

Također, kada je zastupnik SDP-a Peđa Grbin 2014. godine predlagao da se manjinska prava osiguraju tako da se bilo kakva izmjena može donijeti jedino dvotrećinskom većinom u Saboru (a slično predlaže i danas), profesor Smerdel je argumentirao protiv takvog zakonskog rješenja što je prenio Poslovni dnevnik 24.1.2014.:

“Moramo poći od toga da je riječ o zakonskom rješenju koje je doneseno po diktatu OESS-a i kakvog nema ni u jednoj europskoj zemlji. Dignuti te propise na ustavnu razinu značilo bi blokiranje sadašnje situacije”, upozorio je prof. Smerdel.

Profesor Smerdel je tada istaknuo kako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina generira “segregaciju od osnovnih i srednjih škola”, a uz to je predvidio “Doći će vrijeme za desegregaciju, a ako to bude dio Ustava bit će ju puno teže provesti.”

Zalaže se i za ograničavanje mandata zastupnika nacionalnih manjina, koji, smatra Smerdel, ne bi smjeli odlučivati o tome tko će formirati saborsku većinu ili Vladu, pisao je Poslovni dnevnik.

“Možete im dati i veći broj mandata i vrlo jak glas u pitanjima važnim za nacionalne manjine, ali ne i da budu važan jezičac na vagi kod promjene vlasti”, ponovio je Smerdel svoje stručno mišljenje iz 2009. godine.