• Home
  • Kako izgleda švicarski model referenduma, kojega vladajući sigurno neće uvesti u Hrvatskoj?

Kako izgleda švicarski model referenduma, kojega vladajući sigurno neće uvesti u Hrvatskoj?

“Zakon o referendumu koji se pojavio u medijima nije švicarski model, već sjevernokorejski model Andreja Plenkovića – ima za cilj nastaviti krađu referenduma i otežati građanima prikupljanje potpisa. S obzirom da je premijer Plenković prije 5 mjeseci prevarom ukrao narodu referendum o promjeni izbornog sustava, jednako kao što je to 2014. godine učinio SDP, možemo pretpostaviti da se radi o još jednoj manipulaciji aktualnog premijera”, prokomentirao je za Narod.hr Ivan Munjin, član UO udruge U ime obitelji, nakon što je Jutarnji list objavio članak pod naslovom: “Hrvatska uvodi švicarski model referenduma”.

(VIDEO) Ivan Munjin iz UIO: Plenković predlaže sjevernokorejski, a ne švicarski model referenduma

Luka Mlinarić za Narod.hr: Priča o švicarskom modelu je ‘mazanje očiju’ javnosti, Vlada će novim zakonom pokušati još više otežati referendume

Kako zapravo izgleda švicarski model referenduma i je li imalo izgledno da aktualna hrvatska vlast uvede takav način referenduma?

U nastavku smo donijeli podatke o švicarskom modelu.

Zakonodavni i ustavni referendumi

Građani u Švicarskoj mogu zatražiti zakonodavni ili ustavni referendum. Zakonodavni referendumi mogući su samo kod Zakona koje je usvojio zakonodavac. Građani ne mogu stvoriti vlastite zakone kroz zakonodavne referendume.

Za svaki prijedlog glasači na glasačkom listiću odgovaraju s “da” ili “ne”. Ako je riječ o dva proturječna prijedloga, postavlja se i pitanje: “Ako narod prihvati oba prijedloga, kojemu prijedlogu dajete prednost?”

Da bi se raspisao referendum, potrebno je prikupiti 50.000 potpisa unutar 100 dana. Napomenimo da Švicarska ima 7.318.640 stanovnika. Istovremeno, u Hrvatskoj s 4.298.889 stanovnika. potrebno je prikupiti 373.568 potpisa.

U Švicarskoj zakonodavni referendumi imaju velik utjecaj na čitav politički sustav. On ohrabruje stranke da formiraju koalicijske vlade, kako bi smanjili rizik da važna stranka pokuša blokirati akcije vlade sistematično tražeći referendume. Referendumski sustav prisiljava vladajuće da slušaju sve sektore društva, kako bi spriječili da građani odbacuju nove zakone putem referenduma. Prije nego što predstavi neki novi zakon parlamentu, vlada obično provede široku javnu raspravu kako bi osigurala da nijedna značajna grupa ne bude otvoreno protiv tog zakona i da želi o njemu odlučivati na referendumu.

Ustavni referendumi

Da bi se promijenio Ustav potrebna je većina glasova svih nacionalnih i kantonalnih birača. Ovakvi se referendumi raspisuju kada parlament predloži promjenu ustava ili kada 100.000 birača u 18 mjeseci potpiše inicijativu s jasno izraženim prijedlogom određene promjene ustava. Minimalna izlaznost na ovaj referendum mora biti veća od 40%.

Što se tiče kantonalnih glasova, 20 od 26 kantona ima jedan glas, dok preostalih 6 tzv. “polukantona” ima samo po pola glasa. Kod glasovanja kantona veći su kantoni izjednačeni s manjim kantonima. Primjerice, kanton Basel-Landschaft, koji ima 256.000 stanovnika ima jedan glas jednako kao i kanton Uri, koji ima samo 35.000 stanovnika.

Od Ustava 1848. u Švicarskoj je provedeno više od 550 referenduma (zakonodavnih i ustavnih zajedno).

 

Izvor: narod.hr

Foto: balachandar Radhakrishnan, flickr.com, Getty Images; fotomontaža: narod.hr