• Home
  • Preferencijsko glasovanje bez cenzusa: birači odlučuju tko ulazi u Sabor, a ne predsjednik stranke

Preferencijsko glasovanje bez cenzusa: birači odlučuju tko ulazi u Sabor, a ne predsjednik stranke

Više od 405 tisuća građana zatražilo je raspisivanje referenduma o šest mjera za promjenu izbornog sustava koji je predložila GI Narod odlučuje. Jedna od tih mjera je uvođenje tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10 posto – kako bi se omogućio veći neposredan utjecaj birača na sastav Sabora i općenito osnažila participacija birača u rezultatima izbora.

Problem izbornog sustava u Hrvatskoj je što ne omogućuje biračima kontrolu nad time tko ulazi u Sabor i zastupa njihove interese – izabire Vladu, glasa za državni proračun, zakone o školstvu, gospodarstvu, zdravstvu, itd. – već ključnu riječ o tome tko ulazi u Sabor ima predsjednik stranke, kako bi ostvario svoje vlastite interese. Takav izborni sustav pogoduje lošem upravljanju Hrvatskom, političkoj trgovini i korupciji, “prebjezima”, iseljavanju iz Hrvatske i čini zastupnike neodgovornima biračima, a odgovornima šefovima svoje stranke.

Kako bi se to promijenilo, 405.342 građana zatražilo je da se raspiše referendum GI Narod odlučuje o unošenju odredbe u Ustav RH o mogućnosti preferencijskog biranja do tri zastupnika na izbornoj listi, i to bez cenzusa – što znači da o tome tko ulazi u Sabor određuje broj glasova birača, a ne na koje je mjesto na listi predsjednik stranke stavio kandidata. Po sadašnjem izbornom sustavu, birači mogu preferencijski birati samo jednog kandidata, a ti će se glasovi računati jedino ako je taj kandidat prikupio 10 posto od ukupnog broja glasova cijele liste.

Primjerice, ako je neka lista u izbornoj jedinici dobila 80.000 glasova i recimo da je time osvojila 5 mjesta u Saboru, to znači da prvih pet kandidata s te liste ulazi u Sabor. Preferencijskim glasovima birači mogu utjecati na poredak kandidata na listi, tako da kandidati budu poredani prema broju glasova, čime primjerice kandidat s 13. mjesta na listi može doći i na prvo mjesto, ovisno o broju preferencijskih glasova.

Međutim, prema sadašnjem izbornom sustavu, preferencijski glasovi će se uračunati jedino ako je kandidat osvojio najmanje 10 posto od glasova cijele liste, što bi u našem primjeru iznosilo 8.000 glasova. Ako je primjerice 13. kandidat na listi osvojio 7.999 preferencijskih glasova, on će ostati na 13. mjestu jer se njegovi preferencijski glasovi ne računaju, s obzirom da nije osvojio 10 posto glasova liste (premda samo za jedan glas), što znači da se neće popeti na listi. S druge strane, kandidat koji je dobio svega 800 preferencijskih glasova (kao npr. sadašnji predsjednik Sabora, Gordan Jandroković), ali se nalazi npr. na drugom mjestu na listi, ući će u Sabor, premda je dobio svega 1 posto preferencijskih glasova.

Jedan preferencijski glas nije donio nikakvu bitnu promjenu u hrvatskom izbornom i političkom sustavu. Naime, na parlamentarnim izborima u studenom 2015. samo 6 kandidata osvojilo je zastupnička mjesta na temelju preferencijskih glasova, dok je na izvanrednim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. njih svega 11 ušlo u Sabor na temelju preferencijskih glasova birača. Glavni razlog za to jest postavljeni cenzus od 10 posto koji je previsok.

Zanimljivo je za spomenuti kako je upravo to ograničenje, odnosno uvjet dobivanja najmanje 10 posto svih glasova koje je dobila lista, spriječilo čak 38 kandidata na izborima 2015. te 30 kandidata na izborima 2016. godine da uđu u Sabor, usprkos tome što su dobili više preferencijskih glasova (nekad i po 10 puta više) od svojih kolega s liste koji su na koncu ušli u Sabor na temelju višeg rednog broja na listi.

Uvođenje jednog preferencijskog glasa uz cenzus od 10 posto pokazalo se kao obična kozmetička mjera tadašnje SDP-ove Vlade Zorana Milanovića, koja u biti nije dovela do pravednijeg i demokratskijeg izbornog sustava, s obzirom da se onemogućuje da više kandidata bude izabrano u Sabor na taj način. Time biračima nije omogućeno ono što je zapravo poanta preferencijskog glasovanja – da odluka o tome tko će od predloženih kandidata ući u Sabor bude u njihovim rukama, neovisno o poziciji na kandidacijskoj listi, odnosno volji predsjednika stranke.

Takvi slabi i zanemarivi rezultati trenutnog sustava koji biračima omogućuje samo jedan preferencijski glas, uz cenzus od 10 posto, pokazatelj su kako je potrebno nastaviti se zalagati za konkretne promjene u svrhu boljeg i pravednijeg izbornog sustava, onog koji će biti po mjeri birača, a ne vodstva stranaka i političkih interesa.

Izvor: narod.hr

Foto: Thinkstock