• Home
  • Referendum za dopisno i elektroničko glasovanje za sve birače – u Hrvatskoj i izvan nje

Referendum za dopisno i elektroničko glasovanje za sve birače – u Hrvatskoj i izvan nje

Jedan od glavnih ciljeva građanske inicijative Narod odlučuje za promjenu izbornoga sustava je omogućivanje dopisnog i elektroničkog glasovanja svim hrvatskim državljanima, biračima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Time se omogućuje da svi državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo glasa mogu, bez prepreka sudjelovati u glasovanju – odlučivanju o svojoj zemlji.

Glasovanje dopisnim i elektroničkim putem omogućilo bi svim hrvatskim državljanima, a posebno onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga, ili jer nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravozajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Objektivno otežani uvjeti glasovanja – registracija, putovanje, čekanje u redovima na malobrojnim lokacijama…

Više od 800 000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da danas ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje, a onda putovati  stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima. Najnoviji podaci kažu da Hrvati izan Hrvatske predstavljaju najveće investitore u našu zemlju – sa više od 2,2, milijarde kuna godišnje. Zašto su tim ljudima postavljene prepreke za uključivanje u društvene, kulture i političke tokove domovine?

Primjer su Hrvati u Bosni i Hercegovini, kojih je i najviše. Do 2010. godine su Hrvati u BiH mogli glasovati u 43 grada, a danas mogu samo u 4: Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci gdje se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima je glasovanje i jedino moguće. Istome su problemu izloženi i hrvatski državljani u svijetu koji mogu glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, koji ponegdje mogu biti i tisućama kilometara daleko.

Posljedica toga su objektivno otežani uvjeti glasovanja i ostvarivanja ustavno zajamčenog biračkog prava pa od oko 400 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) njih samo 1,6 posto redovito iskoristi svoje biračko pravo. Na izborima za Europski parlament 2014. glasovalo je nešto više od 20 posto birača dok je od 400 000 Hrvata izvan Hrvatske glasovalo samo oko 6500, što je 1,5 posto. Na parlamentarnim izborima 2016. aktivno se legitimiralo te glasovalo tek oko 21 000 birača izvan Hrvatske, što je oko 5 posto od ukupnog broja birača izvan Hrvatske.

Elektroničko glasovanje je brže, jeftinije, politički učinkovitije i racionalnije

Osim što bi bilo od velike koristi Hrvatima izvan Hrvatske te onima kojima je iz bilo kojeg razloga onemogućen izlazak na birališta, dopisno i elektroničko glasovanjezasigurno će povećati izlaznost svih birača na izbore.  Zbog efikasnosti suvremene tehnologije elektroničko glasovanje na poseban način predstavlja mehanizam poboljšanja izbornog procesa.

Elektroničko je glasovanje jeftinije, jer ne iziskuje materijalne troškove za organizaciju biračkih mjesta; brže, jer se na rezultate ne mora čekati satima ili danima dok se ne prebroje svi glasački listići, nego su oni poznati odmah nakon isteka roka za glasovanje; politički učinkovitije, jer povećava sudjelovanje u izborima zato što birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta i tako trošiti svoje vrijeme; racionalnije, jer elektronički mediji omogućuju bolju informiranost građana o programima i kandidatima.

Primjer učinkovitosti elektroničkog glasovanja je Estonija koja je 2005 g. uvela internetsko glasovanje elektroničkim putem na lokalnim izborima. Te, prve godine glasalo je svega 9000 ljudi. No, 2011 g. na parlamentarnim izborima u Estoniji glasovalo je više od 100 000 birača elektroničkim putem, od kojih nekoliko tisuća Estonaca koji žive u 106 država svijeta. Na posljednjim izborima je oko 25% Estonaca iskoristilo mogućnost e-glasovanja.

Dopisno i elektroničko glasovanje demokratski su standardi prihvaćeni u velikom broju zemalja, a koje preporučuju i međunarodne institucije

Dopisno i elektroničko glasovanje uvelike preporučuje i Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) u svom Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima te daje upute i smjernice kako osigurati što kvalitetnije i učinkovitije dopisno i elektroničko glasovanje. Slične naputke Venecijanska komisija daje i u Izvješću o kompatibilnosti dopisnog i elektroničkog glasovanja sa standardima Vijeća Europe.

Dopisno glasovanje postoji u mnogim zemljama svijeta, a od država nama najbližim dopisno glasovanje postoji u Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini. Također, mnogo je primjera država koje imaju elektroničko glasovanje – od Australije, Kanade, do Estonije, Njemačke, Francuske, Finske, Švicarske itd.

Hrvatski će građani moći svojim potpisom, od 13.do 27.5. osigurati raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav  te tako sebi i drugima olakašti sudjelovanje u odabiru svojih političkihi predstavnika. Jer, narod odlučuje. Ili bi barem trebao odlučivati u demokratskom društvu.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

 

Izvor: narod.hr