• Home
  • (VIDEO) Otvoreno: Veliku koaliciju protiv referenduma nije moglo sakriti niti stalno govorenje u isti glas

(VIDEO) Otvoreno: Veliku koaliciju protiv referenduma nije moglo sakriti niti stalno govorenje u isti glas

Kakve promjene Ustava traži oporba? Zašto žele ograničiti mogućnost raspisivanja referenduma?

Narušavaju li se nekim referendumima ljudska prava ili se njihovim ograničavanjem suspendira demokratska volja građana? Odgovore na ova pitanja potražili smo u Otvorenom u kojem su gostovali Peđa Grbin (SDP), Lovro Kuščević (HDZ), Robert Podolnjak (Most), Hrvoje Zekanović (Hrast), Anka Mrak Taritaš (GLAS).

SDP-ovi prijedlozi

Peđa Grbin u osnovnim je crtama iznio prijedlog SDP-a o izmjenama Ustava kako bi se uredio zakonski okvir o mogućnostima raspisivanja referenduma. Prva promjena je smanjenje broja prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Druga promjena je definiranje tema koje ne mogu biti tema referenduma, po uzoru na Sloveniju.

Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava, rekao je kako nam treba jedna kvalitetna rasprava o zakonu o referendumu. Podsjetio je na nekoliko SDP-ovih prijedloga izmjena Ustava u posljednih nekoliko godina kao i na inicijativu prema kojoj bi se potpisi za referendum prikupljali samo u tijelima državne uprave. Istaknuo je kako njihovi prijedlozi nikad nisu bili “referendum friendly”.

“To je istina koju moram konstatirati. Referenduma se boje sve velike stranke. Nisu mu sklone jer njeguju odlučivanje u Saboru. Izbjegavaju referendum čak i za donošenje Ustava i promjena Ustava”, rekao je Podolnjak.

Istaknuo je da, ako smo demokratska država, ako vjerujemo u narodnu suvremenost koju smo zapisali u Ustavu, moraju postojati važna društvena pitanja gdje bismo trebali građane pitati jesu li suglasni s onim što je Sabor formulirao. “To je temelj onoga za što se zalažem”, istaknuo je Podolnjak.

Ministar Kuščević kaže kako je sadašnje zakonsko rješenje sasvim dovoljno. Imamo Ustavni sud koji će odlučiti je li neko pitanje u skladu s Ustavom. Što se tiče smanjenja broja potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, ne vidi nikakav problem. “Ona inicijativa koja ne može prikupiti 10 posto, neće niti proći”, rekao je ministar.

Slučaj Rijeka

Zekanović je prigovorio svojim kolegama u studiju da opravdavaju nešto što se ne može opravdati. “Ne postoji ni jedan argument – pravni, ljudski, domoljubni da se to može opravdati”, rekao je Zekanović. Prozvao ih je što se ni jednom riječju nisu osvrnuli na postupak riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela. On je zabranio legitimno demokratsko pravo građana Republike Hrvatske”, istaknuo je Zekanović.

“Na vašu žalost, postoji još jedna Hrvatska kojoj vi ne pripadate – to je Hrvatska u kojoj ljudi uzimaju godišnji odmor kako bi 15 dana prikupljali potpise kako bi Hrvatska jednog dana bila bolja. Oni su voljni svoje vrijeme i angažman dati za nešto u što vjeruju. Zapamtite, narod je itekako mudar i znat će vam doskočiti. Zaboravili ste da vlast proizlazi iz naroda, a vi kao politička elita birali biste o čemu narod može odlučivati”, rekao je Zekanović.

Anka Mrak Taritaš ne smatra da je ključan broj potpisa koje treba prikupiti. Ključno je ono što može biti pitanje koje ide na referendum. “U ovom trenutku imamo dva pitanje – jedno otkazivanju konvencije koja je izglasana u Saboru dvotrećinskom većinom i drugo kojim se određenu skupinu građana želi pretvoriti u građane drugog reda”, smatra Mrak Taritaš.

“Kuščević je rekao kako ne poznaje ovu i onu Hrvatsku. Poznajem samo jednu Hrvatsku i mi kao vlada radimo u interesu svih građana. Nitko nije protiv referenduma”, rekao je Kuščević.

Podolnjak se osvrnuo na slučaj Rijeke rekavši kako ne postoji zakonska osnova po kojoj bi neki gradonačelnik ili načelnik mogao uskratiti mogućnost prikupljanja potpisa građanima. “Građani moraju znati da zakonska odredba Zakona o referendumu govori o tome da građani mogu prikupljati potpise na mjestima koje je predstavničko tijelo odredilo. Ne vidim tu koja je uloga gradonačelnika. Pogriješili su oni koji su si to uzeli za pravo”, naglasio je Podolnjak.

O dopisnom i elektronskom glasovanju

“Nitko nije rekao koliko je odaziv hrvatskih birača mali na izborima. I nažalost to stranke uopće ne uzbuđuje. Oni svoje biračko tijelo dovedu na izbore, za ostale nije važno. Zašto bi se mučili oko dopisnog i elektronskog glasovanja? 25 posto Nijemaca glasovalo je dopisno i zato oni imaju 76 posto odaziv. Zbog čega bismo mi o tome raspravljali godinama kada postoje tako dobri modeli. Zašto ne vidjeti kako taj model funkcionira u drugim državama? Mi smo demokratska država, možemo osigurati tajnost glasovanja, vidjeti kakav je točno model i povećati odaziv birača za 10, 15, možda i 20 posto. Zar to ne bi bio festival demokracije?”, rekao je Podolnjak.

“Dobro je da idemo u dopisno i elektronsko glasovanje. Možemo za hrvatski zakon omogućiti dopisno glasovanje, ali onda bismo stavili u neravnopravan položaj Hrvate u dijaspori. Druga stvar je – telekom kuće nisu u stanju još uvijek osigurati infrastrukturu, to bi mogli za dvije godine. Ali to je dobra inicijativa koju treba podržati”, tvrdi Kuščević.

Izvor: narod.hr